kapilara (kasnolat. capillaris, prema capillus: vlas).
1. Tanka cjevčica vrlo uska promjera.
2. U anatomiji, najtanje, obilato razgranjene krvne žilice koje prožimaju organe i pojedine dijelove tijela. Arterijske kapilare dovode stanicama i tkivima hranjive tvari i kisik, a iz njih preuzimaju u krv metabolite i ugljikov dioksid (venske kapilare) udružujući se u vene. Krvne kapilare čovjeka imaju promjer 7 do 9 μm, a duge su 0,25 do 1 mm (dulje su samo u moždini bubrega i u nadbubrežnoj žlijezdi); u stijenci nemaju glatkih mišićnih stanica. Krvne kapilare jedine su žile u kojima se obavlja izmjena tvari između krvi i stanica, odn. krvi i intersticija. Pritom sudjeluju procesi filtracije tekućine iz krvi u intersticij (na arterijskom kraju kapilare) i reapsorpcije iz intersticija u krv (na venskom kraju). Veličina tih procesa ovisi o tlakovima što vladaju u kapilari, odn. u intersticiju. U čovjeka se u kapilarama filtrira oko 25 L tekućine na dan, od čega se 90% reapsorbira na venskom kraju kapilare, a 10% vraća se u krv putem limfe. Krv boravi u kapilarama oko 0,3 s, što je dovoljno da se potpuno obavi izmjena tvari. Kapilarna stijenka propušta sve sastojke krvne plazme, a bjelančevine samo u maloj mjeri.
